O le Fa'alavelave Fa'alenatura a Europa o lo'o Fa'aumatia ai le Lalolagi e Tele o Polar

O le Fa'alavelave Fa'alenatura a Europa o lo'o Fa'aumatia ai le Lalolagi e Tele o Polar

Ua leiloa le tulaga tauva a le EU ma Rusia. O lea ua tuua ai le Iunaite Setete ma Saina e tau.

O le faʻalavelave tau malosiaga na mafua mai i le taua i Ukraine e ono faʻaleagaina ai le tamaoaiga o Rusia ma le Iuni a Europa ma iu ai ina faʻaitiitia ai le avea o malo tetele uma e lua i le lalolagi. O le uiga o lenei suiga—e le o malamalama lelei i ai—o le foliga mai o loʻo tatou agai vave atu i se lalolagi e lua e pulea e malo tetele e lua: Saina ma le Iunaite Setete.

Afai tatou te mafaufau i le taimi na pulea ai e Amerika le itu e tasi o le lalolagi ina ua maeʻa le Taua Malulu, o se vaitaimi mai le 1991 e oo atu i le faʻalavelave tau tupe o le 2008, e mafai ona tatou vaʻaia le vaitaimi mai le 2008 e oo atu ia Fepuari o lenei tausaga, ina ua osofaʻia e Rusia Ukraine, o se vaitaimi o le tele o itu e lua o le lalolagi. Sa vave ona tulaʻi mai Saina, ae o le tele o le tamaoaiga o le EU—ma le tuputupu aʻe aʻo leʻi oo i le 2008—na maua ai se aia tatau o se tasi o malo tetele o le lalolagi. O le toe faʻaleleia o le tamaoaiga o Rusia talu mai le 2003 ma le faʻaauau pea o le malosi o le militeri na tuʻuina ai i luga o le faʻafanua. O taʻitaʻi mai Niu Teli i Perelini i Moscow na viia le tele o itu e lua o le lalolagi o se fausaga fou o mataupu faʻalelalolagi.

O le fete’ena’iga faifai pea o le malosiaga i le va o Rusia ma Sisifo o lona uiga ua mae’a le vaitaimi o le tele o itu e lua. E ui o le a le mou atu le auupega a Rusia o auupega faaniukilia, ae o le a avea le atunuu ma paaga la’ititi i se vaega o faatosinaga e taitaia e Saina. Ae o le aafiaga itiiti o le faaletonu o le malosiaga i le tamaoaiga o Amerika, o le a avea ma faamafanafanaga malulu mo Uosigitone i le itu tau geopoliticals: O le pa’u’ū o Europa o le a iu lava ina fa’avaivaia ai le malosiaga o le Iunaite Setete, lea ua leva ona manatu i le konetineta o se uo.

O le malosiaga taugofie o le faavae lea o le tamaoaiga i aso nei. E ui o le vaega o le malosiaga, i taimi masani, e na o se vaega itiiti lava o le GDP atoa mo le tele o tamaoaiga ua alualu i luma, ae e iai sona aafiaga tele i le tau o le soifuaga ma tau o mea e faʻaaogaina mo vaega uma ona o lona taatele i le faʻaaogaina.

Ua toeitiiti lava 10 taimi le maualuga o tau o le eletise ma le kesi masani a Europa nai lo le averesi faasolopito i le sefulu tausaga e oo atu i le 2020. O le si'itia tele o le tau i lenei tausaga e toetoe lava a mafua ona o le taua a Rusia i Ukraine, e ui ina faateteleina i le vevela tele ma le lāmala i lenei taumafanafana. Seia oo i le 2021, sa faalagolago Europa (e aofia ai ma le Malo Tele) i oloa faaulufale mai a Rusia mo le tusa ma le 40 pasene o ana kesi masani faapea foi ma se vaega tele o ana manaoga o le suauu ma le malala. I ni masina a o lei osofaia Ukraine, na amata ai e Rusia ona pulea maketi o le malosi ma faateleina tau o le kesi masani, e tusa ai ma le International Energy Agency.

E tusa ma le 2 pasene o le GDP le tau o le malosiaga i Europa i taimi masani, ae ua si'itia i le tusa ma le 12 pasene ona o le si'itia o tau. O tau maualuluga o lenei tele o lona uiga o le tele o pisinisi i Europa o lo'o fa'aitiitia a latou galuega po'o le tapunia atoa. O kamupani gaosi alumini, kamupani gaosi fa'apalaga, kamupani fa'a'aisa u'amea, ma tagata fai tioata e matua'i lamatia i le maualuga o tau o le kesi masani. O lona uiga e mafai e Europa ona fa'amoemoe i se pa'ū tele o le tamaoaiga i tausaga a sau, e ui lava e eseese fua fa'atatau o le tamaoaiga i le loloto tonu.

Ina ia manino: O le a lē mativa Europa. E lē aisa foʻi ona tagata i lenei taumalulu. O faʻailoga muamua e faʻaalia ai o loʻo faia e le konetineta se galuega lelei i le faʻaitiitia o le faʻaaogaina o le kesi masani ma faʻatumu ana tane teuina mo le taumalulu. Ua faʻaleatunuu e Siamani ma Falani ia kamupani tetele—i se tau tele—ina ia faʻaitiitia ai faʻalavelave i tagata faʻaoga le malosi.

Nai lo lea, o le lamatiaga moni o loʻo feagai ma le konetineta o le leiloa lea o le tauvaga tau tamaoaiga ona o le tuputupu aʻe lemu o le tamaoaiga. O le kesi taugofie e faʻalagolago i se faʻatuatuaga sese i le faʻatuatuaina o Rusia, ma o le a mou atu lena mea e faʻavavau. O le a faasolosolo malie ona fetuʻunaʻi le alamanuia, ae o lena suiga o le a alu ai le taimi—ma e ono oʻo atu ai i ni faʻalavelave matuia tau tamaoaiga.

E leai se sootaga o nei faigata tau tamaoaiga ma le suiga o le malosiaga mama po o le tali atu faafuasei a le EU i faalavelave tau maketi na mafua mai i le taua i Ukraine. Nai lo lena, e mafai ona toe suʻeina i faaiuga a Europa i aso ua mavae e atiina ae se vaisu i suauu Rusia, aemaise lava le kesi masani. E ui o mea e mafai ona toe faafouina e pei o le la ma le matagi e mafai ona suia suauu masani i le sauniaina o le eletise taugofie, ae e le mafai ona latou suitulaga faigofie i le kesi masani mo le faaaogaina i fale gaosi oloa—aemaise lava ona o le kesi masani ua faaulufale mai (LNG), o se isi auala e masani ona faalauiloa i le kesi paipa, e matua taugata tele. O taumafaiga a nisi o faipule e tuuaia le suiga o le malosiaga mama mo le afa o le tamaoaiga o loo faaauau pea ua sese.

O tala leaga mo Europa ua faʻateleina ai se aga masani ua leva ona iai: Talu mai le 2008, ua faʻaitiitia le sao o le EU i le tamaoaiga o le lalolagi. E ui ina vave ona toe malosi le Iunaite Setete mai le Paʻū Tele o le Tamaoaiga, ae sa matuā faigata lava tamaoaiga o Europa. O nisi o ia tamaoaiga na tele tausaga e toe tuputupu aʻe ai i tulaga aʻo leʻi oo i le faʻalavelave. I le taimi nei, o tamaoaiga i Asia sa faʻaauau pea ona tuputupu aʻe i ni fua faʻatatau mataʻina, e taʻitaʻia e le tamaoaiga tele a Saina.

I le va o le 2009 ma le 2020, o le fua faatatau o le tuputupu aʻe faaletausaga o le GDP a le EU e na o le 0.48 pasene, e tusa ai ma le Faletupe o le Lalolagi. O le fua faatatau o le tuputupu aʻe faaletausaga a Amerika i le vaitaimi lava lea e toetoe lava a faatolu ona maualuga atu, e tusa ma le 1.38 pasene i le tausaga. Ma o Saina na tuputupu aʻe i se saoasaoa tele o le 7.36 pasene i le tausaga i le vaitaimi lava lea e tasi. O le taunuuga atoa, e ui o le sao o le EU i le GDP i le lalolagi atoa e sili atu nai lo le Iunaite Setete ma Saina i le 2009, ae o lea ua avea ma le maualalo o le tolu.

E oo atu lava i le 2005, na oo atu i le 20 pasene o le GDP o le lalolagi le EU. O le a na o le afa o lena aofaiga i le amataga o le 2030s pe afai e faaitiitia le tamaoaiga o le EU i le 3 pasene i le 2023 ma le 2024 ona toe amata lea o lona fua faatatau o le tuputupu ae mafanafana a o lei oo mai le faamai pipisi e 0.5 pasene i le tausaga ae o le isi vaega o le lalolagi e tuputupu ae i le 3 pasene (o le averesi o le lalolagi a o lei oo mai le faamai pipisi). Afai e malulu le taumalulu o le 2023 ma e ogaoga le pa'ū o le tamaoaiga o le a oo mai, e ono vave tele ona pa'ū le sao o Europa i le GDP o le lalolagi.

O le mea e sili ona leaga, o Europa e mamao lava mai isi malo tetele i tulaga o le malosi o le militeri. Ua tele tausaga o fa'aitiitia e atunuu Europa tupe fa'aalu mo le militeri ma e le mafai ona faigofie ona fa'aleleia lenei le lava o tupe teufaafaigaluega. So'o se tupe fa'aalu a Europa mo le militeri i le taimi nei—e fa'aleleia ai le taimi ua leiloa—e o'o mai i se tau avanoa mo isi vaega o le tamaoaiga, e ono fa'atupuina ai le fa'alavelave atili i le tuputupu a'e ma fa'amalosia ai filifiliga faigata e uiga i le fa'aitiitia o tupe fa'aalu lautele.

E mafai ona finauina e sili atu le ogaoga o le tulaga o Rusia nai lo le tulaga o le EU. E moni, o loʻo maua pea e le atunuʻu ni tupe maua tetele mai ana faʻatau atu i fafo o le suauʻu ma le kesi, o le tele lava i Asia. Peitaʻi, i se taimi umi, e foliga mai o le a paʻuʻū le vaega o le suauʻu ma le kesi a Rusia—tusa lava pe a maeʻa le taua i Ukraine. O loʻo tauivi le vaega o totoe o le tamaoaiga o Rusia, ma o faʻasalaga a Sisifo o le a aveesea ai le tomai faʻapitoa ma tupe faʻafaigaluega a le atunuʻu.

I le taimi nei ua leai se faatuatuaga o Europa ia Rusia o se atunuu e tuuina atu le malosiaga, o le fuafuaga aoga a Rusia o le faatauina atu lea o lona malosiaga i tagata faatau i Asia. O le mea e fiafia ai, o loʻo tele tamaoaiga o loʻo tuputupu aʻe i Asia. O le mea e faanoanoa ai mo Rusia, toetoe lava o lana fesoʻotaʻiga atoa o paipa ma atinaʻe o le malosiaga ua fausia nei mo le auina atu i fafo i Europa ma e le mafai ona faigofie ona agai i sasaʻe. O le a tele tausaga ma piliona tala mo Moscow e toe faʻatulagaina ai ana auina atu i fafo o le malosiaga—ma e foliga mai o le a naʻo le pau lava le mea e mafai ona latou liliu i ai i tulaga tau tupe a Beijing. O le faalagolago o le vaega o le malosiaga i Saina e foliga mai o le a faʻaauau pea i faiga faʻapolokiki lautele, o se faiga faapaʻaga lea e iloa ai e Rusia o loʻo ia faia se matafaioi laʻititi. O le taʻutinoga a le Peresetene o Rusia o Vladimir Putin ia Setema 15 e faapea o lana paaga Saina, o Xi Jinping, sa i ai "fesili ma popolega" e uiga i le taua i Ukraine ua faʻailoa mai ai le eseesega o le malosiaga ua i ai nei i le va o Beijing ma Moscow.

 

E foliga mai o le a lē tumau pea le faʻafitauli o le malosiaga i Europa i Europa. Ua uma ona siʻitia le tau o le manaʻoga mo suauʻu faʻanatura i le lalolagi atoa—aemaise lava i Asia, ona ua sili atu le tau o suauʻu mai isi tagata faʻatau i Europa mai punaoa e lē o Rusia. O le a matuā faigata lava taunuuga mo i latou e faʻaulufale mai le malosiaga e maualalo tupe maua i Aferika, Asia i Sautesasaʻe, ma Amerika Latina.

O le le lava o meaʻai—ma tau maualuluga o mea o loʻo maua—e ono avea ma faʻafitauli sili atu i nei itulagi nai lo le malosi. O le taua i Ukraine ua faʻaleagaina ai seleselega ma auala o felauaiga o le tele o saito ma isi saito. O kamupani tetele e faʻaulufale mai meaʻai e pei o Aikupito e iai le mafuaʻaga e popole ai i le vevesi faʻapolokiki e masani ona o faʻatasi ma le siʻitia o tau o meaʻai.

O le uiga autū o faiga faapolokiki a le lalolagi, o loʻo tatou agai atu i se lalolagi o loʻo avea ai Saina ma le Iunaite Setete ma malo tetele e lua o le lalolagi. O le tuʻuesea o Europa mai mataupu faʻalelalolagi o le a afaina ai manaʻoga o Amerika. O Europa—o le tele lava o vaega—e faʻatemokalasi, faʻapisinisi, ma tuuto atu i aia tatau a tagata ma se faʻatulagaga faʻavaomalo e faʻavae i tulafono. Ua taʻitaʻia foʻi e le EU le lalolagi i tulafono faatonutonu e faʻatatau i le saogalemu, le le faalauaiteleina o faʻamatalaga, ma le siosiomaga, ma faʻamalosia ai kamupani tetele faavaomalo e faʻaleleia a latou amioga i le lalolagi atoa e fetaui ma tulaga faʻatonuina a Europa. O le tuʻuesea o Rusia atonu e foliga mai e sili atu ona lelei mo manaʻoga o Amerika, ae o loʻo i ai le lamatiaga o le a tali atu Putin (poʻo lona sui) i le leiloa o le tulaga ma le mamalu o le atunuʻu e ala i le sasaina i ni auala faʻaleagaina—atonu e oʻo lava i ni auala faʻalavelave.

A o tauivi Europa e faʻamautu lona tamaoaiga, e tatau i le Iunaite Setete ona lagolagoina pe a mafai, e aofia ai le auina atu i fafo o nisi o ana punaoa o le malosi, e pei o le LNG. Atonu e faigofie atu ona fai atu nai lo le faia: E leʻi malamalama atoatoa tagata Amerika i le siʻitia o tau o le malosi. Ua faatoluina tau o le kesi masani i le Iunaite Setete i le tausaga nei ma e ono siʻitia aʻe ona o loʻo taumafai kamupani Amerika e maua maketi faʻatau atu i fafo o le LNG i Europa ma Asia. Afai e faʻateleina le siʻitia o tau o le malosi, o le a oʻo i ai le mamafa o faipule o Amerika e faʻatapulaʻa le auina atu i fafo ina ia faʻasaoina le gafatia o le malosi i Amerika i Matu.

I le feagai ai ma se Europa vaivai, o le a mananao tagata fai tulafono a Amerika e atiina ae se li'o lautele o paaga tau tamaoaiga e tutusa o latou mafaufauga i faalapotopotoga faavaomalo e pei o Malo Aufaatasi, Faalapotopotoga o Fefaatauaiga a le Lalolagi, ma le Faalapotopotoga o Tupe Faavaomalo. O lona uiga o le a sili atu ona faatosina mai atunuu malolosi e pei o Initia, Pasila, ma Initonesia. Ae ui i lea, e foliga mai e faigata ona suia Europa. Ua manuia le Iunaite Setete mo le tele o tausaga mai manaoga tau tamaoaiga ma malamalamaaga faatasi ma le konetineta. I le tulaga ua pa'ū nei le mamafa tau tamaoaiga o Europa, o le a feagai le Iunaite Setete ma se teteega malosi i lana vaaiga mo se faatulagaga faavaomalo e lagolagoina e le faatemokalasi lautele.


Taimi na lafoina ai: Setema-27-2022